VIJESTI

ZAROBLJENA DRŽAVA

02.03.2010

Interesna hobotnica zarobljava državu

Ključni zaključci istraživanja predstavljenog u knjizi su da sukob interesa predstavlja temelj organizirane i sistemske korupcije, koja nije regulirana zakonom na pravi način, te da je kao takav zarobio dio funkcija države u uske interese privatnih i netransparentnih lobija. Samim tim, nacionalna strategija i akcijski plan za borbu protiv korupcije, koja je do sada bila fokusirana (prema javnosti vidljivim rezultatima) na mito i jednostavne oblike korupcije, nije u stanju razriješiti ovaj rastući problem.

Zagreb kao ogledni primjer hobotnice netransparentnih interesa

Kako je to vidljivo iz rezultata istraživanja, Grad Zagreb je zorni primjer kako politike zapriječavanja utjecaja privatnog interesa na javni nisu učinkovite.

Naime, ukoliko se Grad ogluši na Zakon o pravu na pristup informacijama (nije odgovoreno na 12 od 14 upita), te ukoliko se takva praksa dalje proteže kroz činjenicu da je samo u jednoj godini Grad Zagreb u izvršenju proračuna utrošio preko milijardu kuna na stavke 'ostalo' (stavke koje nisu obrazložene u potrošnji), da se stavke 'ostalo' uglavnom odnose na građevinske radove (preko 60% ukupnih sredstava) te da je za istu godinu primjedba državne revizije da postoji nepopisana nefinancijska imovina Grada Zagreba (prostori, zemljišta i slično) u iznosu od preko 6 milijardi kuna, te ako se to poveže s činjenicom da je u dijelu javne nabave nesrazmjer broja ugovora i ukupno utrošenih sredstava u više stotina ugovora i više stotina milijuna kuna, a pri tome se uzme u obzir činjenica da je istraživački tim upravo u tom periodu među neobjavljenim ugovorima velike vrijednosti našao ugovore s tvrtkom Tigra koja se povezuje s Zagrebačkim gradonačelnikom, dobivamo sliku utjecaja privatnog interesa na javni, odnosno zarobljavanja države od strane privatnog interesa, za koji trenutni zakonodavni okvir očigledno nema lijeka – protiv gradonačelnika Milana Bandića nije poduzeta niti jedna bilo disciplinska bilo kaznena radnja od strane nadležnih tijela.

Što učiniti?

Sudionici u raspravi su bili dosta polarizirani oko načina na koji bi se moglo odgovoriti na predstavljeni problem, kao i oko sadržaja mjera koje se predlažu u knjizi, te su uglavnom nalaze predočene u knjizi proširili primjerima iz vlastite prakse. Ključni prijedlozi oko kojih postoji suglasje su da javne politike uključujući Zakon o sprječavanju sukoba interesa, treba unaprijediti, osigurati deklariranje interesa, a ne samo imovine dužnosnika u imovinskim karticama. Nadalje, potrebno je osigurati upravljanje sukobom interesa, pooštrenje sankcija i gradaciju sankcija prema razini sukoba interesa, te otklanjanje štete nastale sukobom interesa (poništenjem ugovora ili obveznih odnosa proisteklih iz sukoba interesa).

Obzirom da je tijekom rasprave utvrđeno da se radi na novom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o sprječavanju sukoba interesa u RH, a koji podatak nismo znali, potrebno je da se otvori kvalitetna javna rasprava o tome koji princip će političke elite u RH usvojiti kako bi osigurali integritet tijela javne vlasti i kako bi unaprijedili borbu protiv hobotnice koja pod kontrolom drži sve pore društva uključujući medije i organizacije civilnog društva koje bi trebale biti korektiv vlasti.

Udruga Partenrstvo za društveni razvoj nastavlja sa aktivnostima javnog zagovaranja pooštrenja mjera političke odgovornosti na dužnosnice i dužnosnike.